Kroz koji tjedan moći ćete me gledati u HRT-ovoj emisiji 'Na rubu znanosti' (tema je Gobekli Tepe) pa će vam tematika biti jasnija. No ukratko - turska Anatolija dom je najstarijim građevinama u povijesti čovječanstva, te je značajno proširila vremenski okvir sjedilačkog razvoja civilizacije.
Najstarija svjetska civilizacija ili samo dio nepoznatog mozaika iz prapovijesti?
MEGALITNA EUROPA (3): Göbekli Tepe - nulta točka civilizacije ili poruka u boci izgubljene kulture?
Prve građevine i gradovi više nisu Jerihon ni turski Catalhoyuk već kompleksi na anatolskim brdima (tur. 'tepe') koji vrlo vjerojatno imaju višestruku namjenu, od hrama, naseobine, muzeja pa do astroarheološkog opservatorija ili čak i poruke u boci. S obzirom na blizinu brda Ararat i pozicije rajskog vrta, tu su i mitološki obrasci koji neodoljivo koketiraju s abrahamskim religijima, ali i sa sumerskim izgubljenim svetim brdom. Ključna pitanja i dalje su ona vezana za realizaciju. Kako su lovci sakupljači i nomadi odjednom gradili sofisticirane komplekse? Koliko je generacija specijalizirano za poduhvat? Postoji li širi kontekst izgubljene civilizacije ili je riječ o anomaliji? Što nam je graditelj želio poručiti? I zašto su građevine zakopane? Ako za Gobekli Tepe postoje rasprave je li baš u potpunosti namjerno zatrpan, za Karahan Tepe se svi drže konsenzusa da postoji takva namjera. I ako je Gobekli Tepe predstavljao anomaliju i najstariju građevinu, onda je Karahan konačni dokaz sustavne gradnje sličnih kompleksa i to, po svemu sudeći, još je starijeg datuma.
Karahan Tepe otkriven je 1997. godine i može poslužiti kao zgodan primjer kako u početku naoko skromni T-stupovi organiziranim otkopavanjem otkrivaju sve pompozniju građevinu. Time su i drugi lokaliteti postali daleko ozbiljniji pa su se i arheolozi uozbiljili oko brzine njihovog otkopa. Karahan i Gobekli dijeli oko 40-tak kilometara prostora, no već i letimični pogled na mapu lokacija otkriva da su sve međusobno poprilično udaljene. To može značiti više stvari, od toga da je riječ o bazama, hramovima, utočištima (nalaze se na brdima) pa do opcije da je do sada pronađen samo određeni broj. Jer je Gobekli Tepe napokon dobio toliko traženi povijesni kontekst u okolnoj Anatoliji, kao i manje sofisticirane građevine na kojima su se arhitekti 'vježbali'. No interesantno, Karahan Tepe nije u toj mjeri 'lošija verzija Gobeklija' već prije na prvu slična ali i značajno drugačija građevina. Iako i tu treba biti oprezan pošto je Gobekli Tepe do današnjeg dana iskopan tek u svojih 5% veličine pa nas možda očekuju brojna nova iznenađenja.
MEGALITNA EUROPA (2): Je li Anatolija ključni dokaz postojanja pretpotopne civilizacije?
Otkopavanje anatolskih kompleksa tek je počelo
Karahan Tepe je smješten u gotovo isto razdoblje izgradnje (9400 BCE - 8800 BCE), a kako su stupovi u njegovom slučaju isklesani izravno iz stijena moguće je da je ranije počeo s izgradnjom. Već sam pisao da su turski arheolozi i antropolozi prilično smjeli s idejama o funkciji lokaliteta pa su moguće opcije i 'zvučni instrumenti' za signalizaciju na daljinu, vodeni 'bunari' ili 'bazeni', postojanje krovova pri čemu bi T-stupovi bili nosači, a kružne stolice svojevrsni amfiteatar ili škola. Karahan Tepe ovog je ljeta napokon otvorio vrata za javnost i istog je trenutka iznenadio veličinom otkopanog prostora, pronađenim artefaktima i različitošću s renomiranijim sestrinskim lokalitetom. A kada je otvoreno i novo krilo arheološkog muzeja u Sanliurfi prošlog tjedna postalo je jasno kako je riječ o iznimno značajnoj fazi razvoja neke nepoznate civilizacije. U priloženom videu moći ćete vidjeti neke od najatraktivnijih eksponata Karahana koji itekako podsjećaju na artefakte iz Gobeklija - famozni totem dobio je novu inačicu, antropomorfizam je postao dio građevnog stila, izdužene lubanje pak već uobičajeni arhetip. Figurice su složene, detaljne i očuvane.
Ljudsko lice sa stiliziranim usnama koji poput vodorige puše u 'bazen' s vijugavim stupovima nalazi se u blizini 'cijevi' koje neki povezuju s drenažom. Otkriveno je oko 250 stupova, koncentrične kružnice s okolnim naslonjačima, maske, detaljno ocrtani T-stupovi. Sve kao u Gobekliju, ali na drugačiji način. Zato su dobro utemeljene teze da je i sam oblik prostorija povezan s nepoznatom simbolikom koju ti prostori prezentiraju. Bilo da je riječ o zvjezdanom nebu, nekoj karti ili nekoj trećoj soluciji. I to nije sve. Očekuju nas skorašnji projekti otkopavanja brojnih drugih lokacija uz već otkopane novije građevine nastale u kasnijoj fazi civilizacije ili na njezinom smiraju (Cayonu Tepesi, Nevali Cori, Asikli Hoyuk i najpoznatiji Catalhoyuk). Vrijedi istaknuti već prilično otkopani 'grad' Boncuklu Tarla (9300 BCE), potencijalno senzacionalni protolokalitet Körtik Tepe (10400 BCE), kao i druge sestrinske lokacije Gobeklija datirane u slično doba, poput Karahana - Ayanlar Hoyuk, Sayburc, Gurcutepe, Taslitepe, Sefertepe i već dobro otkopan Harbetsuvan za koji postoje prilična očekivanja. Kako se što bude otkopavalo, tako ću i pisati blogove...
Pratite nas